Psiholog o društvenim mrežama: Što nas sve zaskoči u tri sekunde?

Što mi kao psihologu prolazi kroz glavu kad pogledam što se sve događa na društvenim mrežama? 

Iskreno, previše toga.

Algoritmi mijenjaju sadržaj brže nego što mozak stigne reagirati. Na nekim platformama osjećam se kao da nemam pravo glasa – samo promatrač koji pasivno prima. Istovremeno, osjećam se i staro jer teško pratim ritam promjena, ali i poput djeteta kojem se servira sadržaj bez mogućnosti izbora.

Platforme pod povećalom: Za što su (ne)korisne?

Kao psihologinja, važno mi je razumjeti utjecaj platformi koje koristim – Facebook, Instagram, YouTube i TikTok. Svaka od njih ima potencijal – i zamke.

Instagram – estetika iznad svega

Odličan za vizualno prikazivanje interesa, hobija ili rada. No, iza naizgled spontanih objava često se kriju visoko kurirani, nerealni prikazi stvarnosti.

YouTube – edukacija za "dinosaure"

Mjesto za sve koji žele dublje razumijevanje. Duži formati poput podcasta idealni su za refleksiju i učenje. Manje brzine – više smisla.

Facebook – digitalni dnevni boravak

I dalje okuplja zreliju publiku. Koristan za povezivanje s obitelji, razmjenu iskustava u grupama i tematskim zajednicama.

TikTok – informacijski vrtlog

Jedina platforma koju sam svjesno prestala koristiti. Brza izmjena sadržaja, pasivno konzumiranje, previše stimulacije – a najčešći korisnici su djeca i adolescenti koji još nemaju razvijen sustav kritičkog mišljenja. To je kombinacija s ozbiljnim posljedicama.

Nerealna stvarnost – opasna zamka za mentalno zdravlje

Na svim platformama vlada ista lažna slika: svi su ljepši, uspješniji, bogatiji, zaljubljeniji... Čak i kad se prikazuje "nesavršenost", ona izgleda bolje od naše svakodnevice.
U takvom okruženju lako je razviti osjećaj manje vrijednosti, tjeskobe i depresije.

Izloženost i posljedice

U želji za prihvaćanjem, mnogi dijele intimne podatke – lokaciju, obitelj, djecu, školu... Jednom kad sadržaj postane viralan, teško ga je povući. Neki od tih tragova mogu se vratiti godinama kasnije i ozbiljno utjecati na privatni ili profesionalni život.

Brzina trendova = ovisnost

Na internetu trend traje koliko i priča na Instagramu – 24 sata. Influenceri demonstrativno odbacuju "zastarjele" proizvode i zamjenjuju ih novima. Sve to potiče impulzivnu potrošnju i ovisnost o stalnoj stimulaciji – dopaminski rollercoaster.

Kad je opasno postalo "cool"

Neki izazovi koji kruže društvenim mrežama završavaju tragično. Estetike i lifestyle trendovi nerijetko prikazuju štetna ponašanja kao poželjna – ovisnosti, agresija, čak i ekstremističke ideologije, sve zapakirano u vizualno privlačan sadržaj.

Algoritmi nas zatvaraju u eho-komore

Jednom kad kliknemo na određenu vrstu sadržaja, algoritam nas "zarobi". Teško izlazimo iz vlastitog digitalnog mjehura. Gubimo kontakt s različitim mišljenjima i, dugoročno, i s vlastitim identitetom.

Parasocijalni odnosi – iluzija bliskosti

Imamo osjećaj da poznajemo influencere, da su naši prijatelji. Njihove emocije postaju naše. No taj je odnos jednostran. Kad zamijenimo stvarne kontakte s virtualnima, često ostajemo – sami.

Internet nije neprijatelj. Ali zahtijeva pažljiv odnos.

Digitalni svijet može biti izvor znanja, povezanosti i rasta. No, kao i sa svakim moćnim alatom, potrebno ga je koristiti svjesno. Naučiti postaviti granice, birati sadržaj, kritički razmišljati i čuvati vlastito mentalno zdravlje.

Internet nije dobar ni loš. On je samo snažno ogledalo nas samih.

Lijep pozdrav i – sretno u navigaciji kroz digitalna bespuća!